DNS: Imaginacija i društvo

Doktorske naučne studije

Prikaz i analiza ključnih istraživanja imaginacije u kontekstu društvenih delovanja: 

1. Uvod u studije imaginacije: pojmovno-teorijski okvir i naučni dometi

2-3. Osvrt: istraživanja imaginacije i generativnih procesa u XX veku (psihodinamski, bisocijativni, geštalt, kognitivistički, psihometrijski, biometrijski, sociopsihološki i sistemski pristupi) 

3. Poreklo i razvoj simboličkih funkcija: Kako nastaje imaginacija? 

4. Igra, imaginacija i zakoni realiteta 

5. Sociokulturne teorije imaginacije i kreativnosti 

6. Emergentni procesi i kolaboracija: Od kolektivne kreativnosti do kreiranja kolektiva

7. Putevi radikalne imaginacije i proizvodnja imaginarnog društvenog značenja 

8. Zamke, zloupotrebe i zaokreti (od opstrukcije društveno imaginarnog do novih pokreta) 

9-10. Imaginacija i promene: Prefigurativne politike i prakse 

11. Prestupi i imaginacija 

12-14. Lekovitost imaginativnog rada: a) akcioni pristupi; b) sociodrama; v) psihodrama 

15. Metodološke dileme i pitanja: Kako istraživati imaginaciju u kontekstu društvenih kretanja?

Uža literatura

Mandić, T. i Ristić, I. (2014). Psihologija kreativnosti. II издање. Beograd: Institut za pozoriste, film, radio i televiziju [33-50; 125-148]

Ristić, I. (2021). Mala vrata. O zajedničkom i putevima radikalne imaginacije. Beograd: Geopoetika [стр. 11-27; 88-158]

De Saint-Laurent, C., Obradović, S. Kevin R. Carriere, K.R. (Eds) (2018). Imagining the collective future. Perspectives from Social, Cultural and Political Psychology. Palgrave Macmillan, Cham. [pp. 13-106; 129-172]

Šira literatura

Markman, K. D., Klein W. M., & Suhr, J. A. (2009). The handbook of imagination and mental simulation. New York: Taylor & Francis Group, LLC.

Metode izvođenja nastave

Predavanja, diskusije,  radionice, seminari, prikazi projekata.  Preovlađujući način rada u okviru časova čini dijaloška metoda, koja podrazumeva aktivno učešće studenata u razgovorima o temama koje su u fokusu. Interaktivnost u radu postiže se i kroz učešće studenata/studentkinja u radionicama.

Ocena znanja (max 100 poena)

Aktivnosti tokom nastave 25 poena,  seminar 5 poena, pismeni ispit 50 poena, usmeni ispit 20 poena. Da bi pristupili polaganju ispita, studenti treba da redovno pohađaju časove i aktivno učestvuju u nastavi, kao i da pripreme seminarski prikaz u okviru izabrane teme.  Za ispit studenti pripremaju i izvode istraživanje odn. analizu iz izabrane oblasti koju prezentuju u formi izveštaja, nakon čega sledi diskusija u okviru grupe i usmena odbrana ispitnog rada. Ocena se izvodi iz bodovanja studentovog angažovanja u okviru nastave (učešće u predavanjima, diskusijama i radionicama), seminarskog prikaza i procene postignuća  u okviru ispitnog istraživanja.

Uputstvo za pisanje ispitnog rada  >> 

Broj ESPB: 15
Status predmeta: izborni
Aktivna nastava: Predavanja (4), SIR (6)


PSIHOLOGIJA I


Osnovne akademske studije
ZIMSKI SEMESTAR
Pitanja koja su oblikovala savremenu psihologiju (izbor)

1.  UPOZNAVANJE SA PRINCIPIMA NASTAVE I OČEKIVANJIMA
2. PSIHOLOGIJA KAO NAUKA: ko, kad, gde, kako i čemu sve to?
3. DILEME PSIHOLOŠKE NAUKE:  sistemi i orijentacije u 20. veku
4. OPAŽANJE:  celina ≠ ∑ delova ?
5. UČENJE:  kako učimo?
6. MEMORIJA: zašto dolazi do zaborava?
7. STRUKTURA INTELIGENCIJE: postoji li jedna ili više njih?
8. KRITIČKO I KREATIVNO MIŠLJENJE: kako nastaje nova ideja?
9.  JEZIK I PROBLEMI KOMPARATIVNE PSIHOLOGIJE: mogu li majmuni da govore?
10.  UDEO NESVESNOG: šta se krije ispod?
11. ODNOS I OČEKIVANJA:  od efekta „Rozental“ do projektivne identifikacije
12. DIKTAT SITUACIJE: iz koje „uloge“ nastupamo?
13. POJEDINAC I GRUPA: koliko utiču drugi?
14. STAVOVI  I PONAŠANJE: kada ih i zašto menjamo?
15. POTRAZI ZA OPTIMALNIM ISKUSTVOM: šta je sreća? 


LETNJI SEMESTAR Naše namere i osećanja
16. UVOD U PSIHOLOGIJU MOTIVACIJE  (istorijski osvrt i pitanja)
17. TEORIJE NAGONA I INSTINKTIVISTIČKA TUMAČENJA
18. TEORIJE NENAGONSKE MOTIVACIJE
19. LIČNI I SOCIJALNI MOTIVI  
20. FRUSTRACIJE I KONFLIKTI 
21. MEHANIZMI ODBRANE
22. PSIHOLOGIJA EMOCIJA (osnovni pojmovi i pitanja)
23. FIZIOLOŠKE TEORIJE EMOCIJA (Džems-Lange, Kenon-Bard, Ledu..)
24. KOGNITIVISTIČKE TEORIJE EMOCIJA (Arnold, Lazarus,...)
25. IZRAŽAVANJE I PERCEPCIJA EMOCIJA  
26. EMOCIONALNA INTELIGENCIJA 
27. SPAVANJE I SAN (fiziološki portret i istraživanja)
28. PSIHOLOŠKE TEORIJE SNA (Frojd, Jung, Sondi...)
29. KOGNITIVNI ZADATAK SNA
30. INTEGRATIVNI PROCESI: KA SKLAPANJU LIČNOSTI
(3d prostor kognicije, konacije i emocija

Uža literatura

Banyard, P. & Grayson, A. (2000). Introducing Psychological Research. (second edition). Palgrave, New York

Ognjenović, P. i Škorc, B. (2005) Naše namere i osećanja: Uvod u psihologiju motivacije i emocija. Beograd: Gutenbergova galaksija

Žiropađa, Lj. (2012) Uvod u psihologiju. Treće  dopunjeno izdanje. Beograd: Čigoja. 

PPTx. reader Psihologija I

PSIHOLOGIJA II

Osnovne akademske studije


Teorije ličnosti i mogućnost  primene

Zimski semestar

1. UPOZNAVANJE SA PRINCIPIMA NASTAVE I OČEKIVANJIMA
2. PROBLEMI PSIHOLOGIJE LIČNOSTI (od Hipokrata do Velikih 5)
3. FORMA KAO INDIKATOR (Gal, Krečmer, Šeldon)
4. KLASIČNA PSIHOANALITIČKA TEORIJA (Frojd)
5. GLAS „OTPADNIKA“ (Jung, Adler, Rajh)
6. DALJI RAZVOJ PSIHODINAMSKIH IDEJA  
7.  EGO PSIHOLOGIJA I TEORIJA OBJEKTNIH ODNOSA (Hartman, Klajn, Vinikot)
8.  TRANSAKCIONA ANALIZA (Bern)
9.  BIHEJVIORISTIČKI PRISTUP (Skiner)
10. HUMANISTIČKI PRISTUP  (Maslov, Rodžers)
11. TEORIJA ULOGA (Moreno)
12. TEORIJA POLJA (Levin)
13. TEORIJA CRTA (Olport) i FAKTORSKE TEORIJE LIČNOSTI  (Katel, Ajzenk...)
14. MODEL „VELIKIH PET“ (konsenzus i kontroverze)
15. RAZVOJ LIČNOSTI (kognitivni, emocionalni i moralni)

Letnji semestar

16. Zdrava ličnost. Kreativnost i razvoj. 

17. Kako nastaje nova ideja? Kreativni procesi u umetnosti 

18. Šta je imaginacija? Poreklo, vrste i funkcije

19. Zašto umetnici stvaraju? Motivaciona osnova umetničkog rada

20. Dinamika umetničke grupe: Karantini, krize i konflikti

21. Susret sa publikom i relacioni fenomeni u savremenim praksama: od poetičkog postupka do estetskog iskustva. Kako nastaje trema?

22. Viđenje čoveka u dramskim strukturama: implicitne teorije autora 

23. Psihološko profiliranje  uloge: pristupi i inspiracije

24. ”Večiti krivci”: DEPRESIVAN i BIPOLARAN

25. ”Ekscentrici”: PARANOIDAN

SHIZOIDAN i MULTIPLA

26. ”Kraljice i kraljevi drame”: HISTERIČANGRANIČNINARCISTIČKIPSIHOPATSKI

27. ”Strašljivci”: OPSESIVNO-KOMPULSIVAN, ANKSIOZAN I FOBIČANADIKTIVAN

28. Nova istraživanja i dileme: promena društvenih normi

29. Učenje (putem) umetnosti: lične promene umetnika/ca i celoživotni razvoj
30. Rekapitulacija: od ličnosti do umetničke strukture, i natrag.



LITERATURA

Hol, K. i Lindzi, G (1978) Teorije ličnosti. Nolit. Beograd
Mandić, T. (2003) Psihološka sveska, (treće izdanje) FDU Beograd

Mandić, T., Ristic, I. (2016) Uloge na granici. Zbornik FDU Beograd

                     *Psihoanalizaposle Frojda, dopunske beleške 
                      *PPTx.reader Psihologija II