Doktorske naučne studije
Prikaz i analiza ključnih istraživanja imaginacije u kontekstu društvenih delovanja:
1. Uvod u studije imaginacije: pojmovno-teorijski okvir i naučni dometi
2-3. Osvrt: istraživanja imaginacije i generativnih procesa u XX veku (psihodinamski, bisocijativni, geštalt, kognitivistički, psihometrijski, biometrijski, sociopsihološki i sistemski pristupi)
3. Poreklo i razvoj simboličkih funkcija: Kako nastaje imaginacija?
4. Igra, imaginacija i zakoni realiteta
5. Sociokulturne teorije imaginacije i kreativnosti
6. Emergentni procesi i kolaboracija: Od kolektivne kreativnosti do kreiranja kolektiva
7. Putevi radikalne imaginacije i proizvodnja imaginarnog društvenog značenja
8. Zamke, zloupotrebe i zaokreti (od opstrukcije društveno imaginarnog do novih pokreta)
9-10. Imaginacija i promene: Prefigurativne politike i prakse
11. Prestupi i imaginacija
12-14. Lekovitost imaginativnog rada: a) akcioni pristupi; b) sociodrama; v) psihodrama
15. Metodološke dileme i pitanja: Kako istraživati imaginaciju u kontekstu društvenih kretanja?
Uža literatura
Mandić, T. i Ristić, I. (2014). Psihologija kreativnosti. II издање. Beograd: Institut za pozoriste, film, radio i televiziju [33-50; 125-148]
Ristić, I. (2021). Mala vrata. O zajedničkom i putevima radikalne imaginacije. Beograd: Geopoetika [стр. 11-27; 88-158]
De Saint-Laurent, C., Obradović, S. Kevin R. Carriere, K.R. (Eds) (2018). Imagining the collective future. Perspectives from Social, Cultural and Political Psychology. Palgrave Macmillan, Cham. [pp. 13-106; 129-172]
Šira literatura
Markman, K. D., Klein W. M., & Suhr, J. A. (2009). The handbook of imagination and mental simulation. New York: Taylor & Francis Group, LLC.
Metode izvođenja nastave
Predavanja, diskusije, radionice, seminari, prikazi projekata. Preovlađujući način rada u okviru časova čini dijaloška metoda, koja podrazumeva aktivno učešće studenata u razgovorima o temama koje su u fokusu. Interaktivnost u radu postiže se i kroz učešće studenata/studentkinja u radionicama.
Ocena znanja (max 100 poena)
Aktivnosti tokom nastave 25 poena, seminar 5 poena, pismeni ispit 50 poena, usmeni ispit 20 poena. Da bi pristupili polaganju ispita, studenti treba da redovno pohađaju časove i aktivno učestvuju u nastavi, kao i da pripreme seminarski prikaz u okviru izabrane teme. Za ispit studenti pripremaju i izvode istraživanje odn. analizu iz izabrane oblasti koju prezentuju u formi izveštaja, nakon čega sledi diskusija u okviru grupe i usmena odbrana ispitnog rada. Ocena se izvodi iz bodovanja studentovog angažovanja u okviru nastave (učešće u predavanjima, diskusijama i radionicama), seminarskog prikaza i procene postignuća u okviru ispitnog istraživanja.
Uputstvo za pisanje ispitnog rada >>
Broj ESPB: 15
Status predmeta: izborni
Aktivna nastava: Predavanja (4), SIR (6)